Što je serotonin i kako regulira tjelesne funkcije?

Što je serotonin?

Serotonin je prirodna supstanca koja funkcionira kao neurotransmiter za prijenos signala između živčanih stanica (neurona) kroz Vaše tijelo. Serotonin pomaže u regulaciji raspoloženja i pamćenja u mozgu ali osim toga ovaj neurotransmiter obavlja važne poslove i u drugim dijelovima tijela. Ne biste vjerovali ali većina serotonina u vašem tijelu nalazi se u crijevima a ne u mozgu. Naša crijeva proizvode gotovo cjelokupnu tjelesnu opskrbu serotoninom te je prijeko potreban za promicanje zdrave probave. Osim navedenog, serotonin također pomaže kod spavanja, spolne funkcije, zdravlja naših kostiju i procesa zgrušavanja krvi. U nastavku ćemo malo detaljnije pojasniti funkcije serotonina te što se događa ako imate premalo ili previše serotonina kao i opisati nekoliko načina kako uravnotežiti njegovu razinu za optimalno zdravlje.

Što serotonin regulira u našem tijelu?

Raspoloženje

Učinci serotonina na mozak mogu se smatrati njegovom “glavnom ulogom” u našem tijelu. Budući da pomaže u regulaciji vašeg raspoloženja često se naziva i prirodnom kemikalijom u organizmu zbog koje se “osjećamo dobro”. Serotonin je jedna od nekoliko kemikalija koja utjecajem na naše raspoloženje čini sastavni dio našeg cjelokupnog osjećaja blagostanja. Učinak ovog neurotransmitera na raspoloženje također je razlog zašto je baš on često meta lijekova koji se koriste za liječenje depresije, anksioznosti i drugih poremećaja raspoloženja.

Probavu

Serotonin pridonosi normalnom radu crijeva i smanjuje apetit dok jedete kako biste znali kada ste “siti”. Ovaj neurotransmiter također igra i veliku ulogu u zaštiti vaših crijeva. Na primjer, ako pojedete nešto iritirajuće ili otrovno, vaša crijeva odgovaraju stvaranjem više serotonina. Dodatna doza ove kemikalije pokreće brže probavljanje ovakve hrane izbacujući istu iz vašeg tijela.

Spavanje

Prema postojećim istraživanjima vjeruje se da serotonin utječe na to kada i koliko dobro spavamo. Iako serotonin ne regulira te zadatke sam, uz dopamin igra veliku ulogu u procesu. Hormon poznat pod nazivom melatonin također je presudan za pravilno funkcioniranje vašeg ciklusa spavanja. Našem tijelu potreban je serotonin da bi stvorio melatonin te je moguće da ukoliko imamo premalo neurotransmitera serotonina (ili previše) to može utjecati na obrazac i kvalitetu sna. Naš mozak ima specifična područja koja reguliraju kada ćemo zaspati, reguliraju načine našeg spavanja i probuđuju nas. Dijelovi našeg mozga koji su odgovorni za regulaciju sna imaju i serotoninske receptore. Odnos seratonin – melatonin također može pridonijeti poremećajima spavanja poput nesanice koji su česti kod ljudi koji pate od depresije.

Zgrušavanje krvi

Kada imamo bilo kakvu vrstu oštećenja tkiva, poput posjekotine, stanice trombocita u našoj krvi oslobađaju serotonin kako bi pomogle zacjeljivanju rane. Povećana razina serotonina uzrokuje sužavanje sitnih arterija (poznate kao arteriole) krvožilog sustava. Kako se arterije smanjuju, protok krvi se usporava. Ovo sužavanje (poznato kao vazokonstrikcija) i usporeni protok krvi dva su vrlo važna elementa u zgrušavanju krvi – presudan korak u procesu zacjeljivanja rana.

Gustoću kostiju

Studije su pokazale da razina serotonina može utjecati na gustoću kostiju. Istraživanja sugeriraju da bi visoke razine serotonina u cirkulaciji u crijevima mogle biti povezane s nižom gustoćom kostiju i stanjima poput osteoporoze.

Seksualnu funkciju

Osim što mijenja vaše raspoloženje, serotonin također može utjecati na učestalost i intenzitet seksualnih osjećaja koje imate. Određeni antidepresivi koji povećavaju razinu serotonina mogu utjecati na libido, jer su povišene razine serotonina povezane sa smanjenjem seksualne želje. Utjecaj serotonina na libido također je donekle povezan sa odnosom neurotransmitera serotonina s drugom kemijskom supstancom u mozgu – dopaminom. Npr. studija iz 2017. godine na ženama sa hipoaktivnim poremećajem seksualne želje (HSDD) pokazala je da su simptomi stanja povezani s povećanom aktivnošću serotonina i smanjenom aktivnošću dopamina.

Najčešći uzroci niskog serotonina

Depresija i drugi poremećaji raspoloženja koji su povezani sa serotoninom javljaju se iz više razloga. Niska razina serotonina sama po sebi nije dovoljna da uzrokuje depresiju. Niska razina, međutim, može pridonijeti raspoloženju, spavanju, probavi i drugim problemima.

Niska razina serotonina najčešće se javlja iz jednog od dva razloga: Nemate dovoljno serotonina ili je neučinkovita upotreba serotonina koji imate. U prvom scenariju imate nisku razinu jer ga vaše tijelo ne proizvodi dovoljno da održi normalnu razinu. Vaše tijelo možda nije u mogućnosti proizvesti dovoljno serotonina zbog drugih čimbenika, poput nedostatka određene kvalitete prehrane i vitamina. Npr. niske razine vitamina B6 i vitamina D povezane su sa smanjenom razinom serotonina. Triptofan, esencijalna aminokiselina koja sudjeluje u proizvodnji serotonina može se dobiti samo prehranom. Drugi razlog zbog kojeg niste mogli imati nisku razinu serotonina je taj što ga tijelo ne proizvodi učinkovito, iako ga proizvodi. To se može dogoditi ako nemate dovoljno serotoninskih receptora u mozgu ili ako oni koje imate ne rade dobro (npr. prebrzo absorbiraju i razgrađuju serotonin).

Kako povećati razinu serotonina

Poznato je da je depresija povezana s kemijskim neravnotežama u mozgu. Iako je uloga serotonina u depresiji složenija od neravnoteže, vjeruje se da igra ključnu ulogu. Čini se da povećanje količine serotonina u mozgu poboljšava komunikaciju između moždanih stanica, što zauzvrat podiže raspoloženje i smanjuje simptome depresije. Zbog toga se antidepresivi na recept koriste za liječenje kliničke depresije i drugih poremećaja raspoloženja.

Naravno, postoje i prirodni načini za povećanje razine serotonina. Jedan od najvažnijih načina je hrana. Mnoge namirnice prirodno sadrže serotonin ali vašem tijelu trebaju i druge hranjive tvari poput triptofana, vitamina B6, vitamina D i omega-3 masnih kiselina da bi stvorio neurotransmiter. Hrana koja je dobar izvor ovih ključnih hranjivih sastojaka uključuje banane, grah, jaja, masnu ribu, lisnato zelje, orašaste plodove i sjemenke, probiotičke namirnice tipa jogurt, kefir itd. Dobra ravnoteža “prijateljskih bakterija” u crijevima povezana je s odgovarajućom razinom serotonina.

Osim hrane vrlo je bitno i vježbanje! Dokazano je da tjelesna aktivnost (posebno aerobna) povećava razinu serotonina. Međutim, blagodati redovitog vježbanja nadilaze vaš mozak. Trening može pomoći ljudima u upravljanju depresijom i drugim poremećajima raspoloženja, također promičuči kardiovaskularno zdravlje, poboljšavajući snagu i izdržljivost te održavanju zdrave težine. Odraslima se preporučuje barem 150min kardio vježbanja umjerenog intenziteta svaki tjedan uz dva treninga snage tjedno.

Uz hranu i vježbanje vrlo je bitno i izlaganje svjetlosti. Razine serotonina mogu se smanjiti ukoliko se redovito ne izlažete suncu. Nedovoljno izlaganje sunčevoj svjetlosti jedna je od teorija zašto ljudi doživljavaju depresiju tijekom kratkih, mračnih dana jeseni i zime. Pokušajte svaki dan provesti barem 10-15min na suncu. Sunčeva svjetlost također pojačava razinu vitamina D potrebnog za proizvodnju serotonina.

Opasnosti od previše serotonina

Uvijek se prije uzimanja bilo kakvih lijekova ili dodataka za povećanje serotonina posavjetujte sa svojim liječnikom. Određeni lijekovi ili dodaci mogu previše povisiti razinu serotonina što može dovesti do serotoninskog sindroma. Simptomi serotoninskog sindroma variraju od neugodnih do opasnih po život te mogu uključivati nagle promjene krvnog tlaka, napadaje ili gubitak svijesti.

Izvor: verywellmind

serotonin

Navikli smo na poprilično miran život u smislu evolucije. Imamo određeni dnevni ritam, balansiramo između posla i odmora, …

Dodaci prehrani, uz raznoliku prehranu, omogućuju nam da maksimalno iskoristimo tjelesne kapacitete tijekom fizičkih napora. Na tržištu postoji …

Što je serotonin? Serotonin je prirodna supstanca koja funkcionira kao neurotransmiter za prijenos signala između živčanih stanica (neurona) …