NEUROTRANSMITERI – Kako djeluju i zašto su važni?

Neurotransmiteri (neuro + lat.transmittere: prenijeti) su kemijski spojevi koji nose, pojačavaju i uravnotežuju signale između neurona ili živčanih stanica i drugih stanica u tijelu. Utječu na široku paletu fizičkih i psiholoških funkcija kao što su otkucaj srca, spavanje, apetit, raspoloženje, strah itd. Za otkrivanje uloge neurotransmitera posebno su zaslužni nobelovci J. C. Eccles, J. Axelrod i B. Katz.

Kako djeluju neurotransmiteri?

Neurotransmiteri se oslobađaju djelovanjem akcijskih potencijala i kalcijevih iona na završecima živčanih vlakana, prenoseći podražaj sa živca na glatki mišić, mišić kostura, žlijezdu, srčani mišić, ili pak s jednoga neurona na drugi (u središnjem živčanom sustavu).

Kako bi neuroni slali poruke cijelom tijelu moraju bili sposobni komunicirati jedni s drugima za prijenos signala. Međutim, neuroni nisu jednostavno međusobno povezani. Na kraju svakog neurona nalazi se maleni procjep koji se naziva sinapsa, a kako bi komunicirao sa sljedećom stanicom, signal mora biti u stanju prijeći ovaj mali prostor. To se događa kroz proces poznat kao neurotransmisija.

Kada električni signal dosegne kraj neurona on pokreće oslobađanje malih mjehurića koje sadrže neurotransmitere. Mjehurići izlijevaju svoj sadržaj u sinapsu, gdje se neurotransmiteri zatim premještaju kroz prazninu prema susjednim stanicama. Te stanice sadrže receptore u kojima se neurotransmiteri mogu vezati i pokrenuti promjene u stanicama. Nakon otpuštanja, neurotransmiter prelazi sinaptičku prazninu i veže se na mjesto receptora na drugom neuronu, bilo da uzbuđuje ili inhibira primajući neuron, ovisno o tome koji je neurotransmiter.

Zašto su važni?

Neurotransmiteri igraju važnu ulogu u svakodnevnom životu, funkcioniranju i neuralnoj komunikaciji utječući na sve – od nehotičnih pokreta do učenja i raspoloženja.

Vrste neurotransmitera

Postoji niz različitih načina klasificiranja i kategoriziranja neurotransmitera. U ovim slučaju neurotransmitere ćemo razvrstat u 6 skupina:

AMINOKISELINE

Gama-aminomaslačna kiselina (GABA) doprinosi viziji, kontroliranju motora te utječe na regulaciju anksioznosti. Benzodiazepini, koji se inače koriste za liječenje anksioznosti, funkcioniraju povećanjem učinkovitosti GABA neurotransmitera što može povećati osjećaj opuštenosti i smirenosti.

Glutamat je najbogatiji neurotransmiter u živčanom sustavu koji utječe na kognitivne funkcije poput pamćenja i učenja.

PEPTIDI

Endorfin je neurotransmiter koji inhibira prijenos signala boli i potiče osjećaj euforije. Prirodno je proizveden od strane tijela kao odgovor na bol ali mogu biti potaknuti i drugim aktivnostima kao što je aerobni trening. Npr. “runners high” doživljaj je primjer ugodnog osjećaja generiranog proizvodnjom endorfina.

Oksitocin je i hormon i neurotransmiter. Proizvodi ga hipotalamus i utječe na društveno prepoznavanje i povezivanje te seksualnu reprodukciju.

MONOAMINI

Epinefrin se smatra hormonom i neurotransmiterom. Epinefrin (Adrenalin) je hormon stresa koji se oslobađa iz nadbubrežnog sustava ali također funkcionira i kao neurotransmiter u mozgu.

Norepinefrin je neurotransmiter koji utječe na budnost uključenu u tjelesnu borbu ili reakciju na bijeg. Njegova uloga je pomoći u mobilizaciji tijela i mozga na kaciju u vrijeme opasnosti ili stresa. Razine ovog neurotransmitera obično su najniže tijekom spavanja a najviše tijekom stresnih situacija.

Histamin je organski spoj koji djeluje kao neurotransmiter u mozgu i leđnoj moždini. Utječe na alergijske reakcije i stvara se kao dio odgovora imunološkog sustava na patogene.

Dopamin je “feel good” neurotransmiter. Dopamin sudjeluje u nagrađivanju, motivaciji i dodavanjima. Ovaj kemijski glasnik također igra važnu ulogu u koordinaciji tjelesnih pokreta. Parkinsonova bolest, koja je degenerativna bolest koja rezultira podrhtavanjem i oštećenjem motoričkih pokreta, uzrokovana je gubitkom neurona koji stvaraju dopamin u mozgu.

Serotonin je i hormon i neurotransmiter. Serotonin utječe na regulaciju i modulaciju raspoloženja, spavanja, tjeskobe, seksualnosti i apetita. Selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI) vrsta su antidepresiva koji se obično propisuju za liječenje depresije, anksioznosti, paničnog poremećaja i napadaja panike.

PURINI

Adenozin djeluje kao neuromodulator u mozgu i sudjeluje u suzbijanju uzbuđenja i poboljšanje sna.

Adenozin trifosfat (ATP) djeluje kao neurotransmiter u središnjem i perifernom živčanom sustavu Smatra se energetskom valutom života. Igra ulogu u autonomnoj kontroli, senzornoj transdukciji i komunikaciji s glijalnim stanicama. Istraživanja sugeriraju da također može sudjelovati u nekim neurološkim problemima, uključujući bol, traumu i neurodegenerativne poremećaje.

GASOTRANSMITERI

Dušikov oksid utječe na glatke mišiće, opuštajući ih kako bi omogućio širenje krvnih žila i povećao protok krvi u određenim dijelovima tijela.

Ugljični monoksid je plin bez boje i mirisa može imati toksične i potencijalno kobne učinke kada su ljudi izloženi visokim razinama tvari. Međutim, tijelo ga također proizvodi prirodno, gdje djeluje kao neurotransmiter koji pomaže modulirati upalni odgovor tijela.

ACETILKOLIN

Acetilkolin je jedini neurotransmiter u svojoj klasi. Pronađen je u središnjem i perifernom živčanom sustavu te je primarni neurotransmiter povezan s motornim neuronima. Igra ulogu u mišićnim pokretima, kao i u pamćenju i učenju.

Izvor: verywellmind