Što je MIKROBIOM i kako definira naš IMUNITET?

Nakon što su proteklih godina objavljeni rezultati brojnih istraživanja koji utvrđuju snažnu vezu između mikrobioma i zdravstvenih stanja kao što su dijabetes, autizam, gojaznost, anksioznost  i mnoga druga, osviještenost o važnosti bakterija se povećava. U ovom članku bavit ćemo se crijevnom mikroflorom i zašto je toliko bitna za imunitet.

Mikrobiom je skupina mikroorganizama koji žive u određenom okolišu, stvarajući vlastiti ekosustav. To je središte iz kojeg se upravlja širokim spektrom procesa koji se odvijaju u našem tijelu. Iako se bakterije nalaze u mnogim dijelovima tijela u ljudskom tijelu, najvažnija uloga dodijeljena je crijevnoj mikroflori. Ono što mnogi ljudi ne shvaćaju je da otprilike 2 kg bakterija koje žive u oko šest metara crijeva ima tako značajan učinak na naše tijelo. Bakterije imaju mnoge važne funkcije i poremećena flora može imati mnogo štetnih učinaka.

Crijeva – dom bakterija

Trenutno se pretpostavlja da crijeva sadrže 10 6  do 10 12 bakterijskih stanica u 1 g sadržaja. Riječ je o vrlo velikom iznosu, ukupnog iznosa od približno 100 bilijuna . Jednostavno rečeno, može se reći da crijeva sadrže sluz koja stvara okruženje za život bakterija. Neki od sastojaka koje jedemo također su plodno tlo za bakterije pa pravilno okruženje i hrana omogućuju pravilno funkcioniranje mikroflore. Cjelokupni prirodni proces stvaranja mikroflore započinje u maternici. Tada dijete uzima bakterije, a nakon poroda pridružuju im se mikroorganizmi iz okoline. Međutim, to nisu trajne kolonije – još nerazvijeno okruženje sprječava značajan rast. U sljedećim danima života dominiraju probiotski sojevi Bifidobacterium i Lactobacillus kojima je majčino mlijeko dobra hrana. Broj vrsta i rodova povećava se s godinama ali u starosti opada.

Probiotik, prebiotik, sinbiotik

To su tri često zbunjujuća izraza koja se ponekad pojavljuju u reklamama za lijekove i dodatke prehrani. Prvo, morate definirati što su probiotičke bakterije – to su specifične vrste koje imaju blagotvoran učinak na ljudsko tijelo (i to je znanstveno dokazano), sposobne su preživjeti u ljudskom tijelu i prirodno se nalaze u njemu.

Formulacija probiotičkog poziva koja sadrži prikladne sojeve probiotika u prikladnoj količini (10 8 -10 9 stanica / ml).

Prebiotik je pripravak ili tvar koja je leglo bakterija. Za većinu mikroorganizama u crijevima glavna hrana su saharidi, kako oni koje tijelo apsorbira (npr. Glukoza), tako i dijetalna vlakna (poznata i kao vlakna, dio saharida koji tijelo ne probavlja, što je glavni hranjivi medij za bakterije ). Primjeri prebiotika su inulin, fruktosooligosačarde, pektini.

Sinbiotik je kombinacija probiotika i prebiotika, tj. Cjeloviti pripravak. Postoje i mikroorganizmi i gotova hranjiva otopina za njih.

Utjecaj mikroflore na imunitet

Očito je da ljudi dolaze u kontakt ne samo s korisnim bakterijama već i sa štetnim i patogenim bakterijama koje ulaze u naše tijelo iz okoline već od prvih dana života. Različite patogene bakterije uzrokuju različite bolesti pa ih se ne može lako opisati. Međutim, to nije toliko važno – probiotičke bakterije, međutim, čine veći dio crijevne mikroflore, a zbog svoje biološke raznolikosti sposobne su se boriti protiv raznih štetnih vrsta. Bakterije mliječne kiseline, najveći dio crijevne mikroflore, imaju ili proizvode prilično velik arsenal za borbu protiv patogena, uključujući:

  • Vodikov peroksid – baktericidna tvar, u narodu poznata kao vodikov peroksid
  • Organske kiseline – kiselo zakiseljavanje okoliša nije pogodno za rast nekih bakterija
  • Bakteriocini – bakteriostatske i antibakterijske tvari, ometaju rast bakterija
  • Inhibitori proteaze – tvari koje inhibiraju rast štetnih gljivica

Uz to, neke studije pokazuju da bakterije utječu na diferencijaciju i ekspresiju T stanica; oni također mogu utjecati na proizvodnju citokina (proteina koji potiču imunološki odgovor).

Crijevne bakterije i mozak

U crijevima i okolini postoji približno 100 milijuna živčanih stanica. To je velika količina, usporediva s onom u leđnoj moždini. ENS živčani sustav komunicira između crijeva i mozga. Pretpostavlja se da se 90% svih signala šalje iz crijeva, dok se mali dio šalje na drugi način (tj. iz mozga). Bakterije u crijevima proizvode različite vrste neurotransmitera, uključujući: GABA, noradrenalin, acetilkolin, dopamin, serotonin i melatonin. Utječu na našu dobrobit, raspoloženje i rad mozga. Neke studije pokazuju da su defekti u mikroflori povezani s depresijom, a neki sojevi bakterija mogu imati antidepresivne učinke (moguće povezane s neurotransmiterima). Studija iz 2011. otkrila je da se sojevi Lactobacillus helveticus R0052 i Bifidobacterium longum R0175 u ispitivanoj su skupini snizili razinu kortizola (hormona stresa) i smanjili pojavu anksioznosti i depresije.

Briga o mikroflori, upotreba probiotika

Prvo pravilo koje bismo se trebali pridržavati kada je u pitanju briga ne samo za bakterije, već i za sve organe tijela, jest “ne nanosi štetu”. Na prvom su mjestu štetne stvari, naravno, antibiotici, odnosno baktericidni lijekovi. Koriste se za liječenje određene bolesti, ali nisu inteligentne tvari – ne djeluju selektivno, već napadaju sve bakterije, uključujući i one dobre. Stoga ih treba tretirati kao krajnju mogućnost kada druge mogućnosti liječenja ne djeluju, a kada se to dogodi tijekom i nakon terapije antibioticima, upotreba probiotika gotovo je obavezna. Također je vrijedno obratiti pažnju na prehranu – osigurajte odgovarajuću opskrbu vlaknima, izbjegavajte izgladnjivanje (što negativno utječe ne samo na mikrofloru već i na opće stanje crijeva).

Upotreba probiotika kao lijekova ili dodataka nije neophodna u preventivnim mjerama. Ako nam je stalo do općeg stanja crijeva i niste bolesni ili crijeva nisu sterilna, dovoljna je standardna podrška, tj. odgovarajuća prehrana koja uključuje fermentirane proizvode.

“Probiotska” hrana

Ovaj koncept jednostavno pokriva proizvode koji sadrže probiotičke bakterije. Konzumacijom takvih proizvoda podupire se crijevna mikroflora: tada osiguravamo i prebiotik i same bakterije koje se nalaze u fermentiranoj hrani. Uzimajući u obzir gore spomenute blagodati i nisku kalorijsku vrijednost, veliku količinu vitamina, jednostavnu pripremu i nisku cijenu, ovo su vrlo dobri prehrambeni sastojci. Odabrani primjeri proizvoda iz ove skupine:

  • Kiseli kruh
  • Silaža: kupus, krastavci, luk, repa, gljive
  • Sirevi: mocarela, svježi sir
  • Mlaćenica, kefir i jogurti
  • Fermentirani sokovi, kvas
  • Kombucha

Da rezimiramo, bakterije već dolaze sa osobom koja je u maternici i prate je tijekom cijelog njenog života. Imamo kontakt i s korisnim i sa štetnim, ali majka priroda sve je isplanirala tako da nam mali prijatelji osiguravaju zdravlje i pravilno funkcioniranje. Ljudska mikroflora ima brojne funkcije i vrijedi se brinuti o njoj kako biste izbjegli zdravstvene probleme.

 

Izvor: SolveLabs

 

Chaga (lat. Inonotus obliquus) raste u divljini, uglavnom na deblima breza, na kojima stvara višegodišnja plodišta. Izvana je …

Prvi dojam se već pojavljuje na jeziku. Izrazito gorak okus koji bi mogao značiti da imate posla s …

Navikli smo na poprilično miran život u smislu evolucije. Imamo određeni dnevni ritam, balansiramo između posla i odmora, …

Shopping Cart